Od eliminacije Hamasa do direktnih pregovora
Trumpova administracija iznijela je plan od 15 tačaka za budućnost Gaze, pozivajući na razoružavanje Hamasa, uspostavljanje nove strukture upravljanja i fazno povlačenje izraelskih okupacionih snaga. Ali njegovo provođenje bez odobrenja Hamasa praktično je nemoguće. Zbog toga se čini da je Kushner, u upečatljivom potezu, zaobišao uobičajene arapske posrednike i direktno se sastao s Khalilom al-Hayyom, političkim šefom ove militantne grupe.
Politički gledano, ovo je značajan trenutak. To pokazuje da je Washington praktično priznao da ne može oblikovati budućnost Gaze bez razgovora sa snagom koja i dalje ima značajan utjecaj i organizacionu snagu na terenu.
Drugim riječima, ono što je Trumpova administracija nekada predstavljala kao „eliminaciju Hamasa“ iz jednačine Gaze sada je postalo pregovaranje s Hamasom kako bi se postigao dogovor.
Hamas sada strana s kojom Washington razgovara
Još važnije pitanje jeste to što razgovori SAD-a s Hamasom dolaze u trenutku kada je Tel Aviv odbacio inicijativu koju je osmislio Washington. Izraelski premijer Benjamin protivi se američkoj inicijativi i i dalje insistira na potpunom razoružavanju Hamasa prije bilo kakve odluke o povlačenju iz Gaze. S druge strane, Hamas insistira na povlačenju izraelskih okupacionih snaga i uspostavio je vezu između razoružavanja i budućih palestinskih političkih aranžmana.
Dakle, Washington se sada nalazi u situaciji u kojoj, s jedne strane, treba uvjeriti Hamas da prihvati njegovu inicijativu, a s druge strane izvršiti pritisak na Netanyahua da da zeleno svjetlo. To se svodi na jednu stvar: Hamas sada drži inicijativu u Gazi, a ne Washington.
Kushnerovo približavanje Hamasu izgleda manje kao diplomatski manevar, a više kao nevoljni realizam, zakašnjelo priznanje da se nikakav održiv politički ili sigurnosni okvir za Gazu ne može izgraditi bez saradnje Hamasa, ili barem njegovog prešutnog pristanka.
Čak i procurjeli izvještaji o pregovorima jasno pokazuju da Hamas nije nikakav sporedni igrač. On postavlja uslove u vezi s upravljanjem Gazom, svojim oružjem, povlačenjem okupatora i širim političkim pitanjem budućnosti Palestinaca. Reuters je izvijestio da je Hamas načelno pristao na razoružavanje, ali samo u okviru jasno definisanog okvira i, što je ključno, taj ustupak povezao je s izraelskim povlačenjem i budućim političkim aranžmanima. Upravo u toj povezanosti postaje očigledno povlačenje Washingtona pred stvarnošću palestinskog otpora.
Povlačenje SAD-a ili suočavanje sa stvarnošću?
Ipak, Kushnerov sastanak s liderima Hamasa ne treba zamijeniti za rutinsku diplomatiju. On signalizira temeljni zaokret u Washingtonskom proračunu politike.
SAD više ne diktira uslove Hamasu. Sada pregovara s pokretom otpora o oružju, političkoj budućnosti Gaze, povlačenju okupacionih snaga i načinu na koji bi se dogovor zapravo proveo. Čak i ako krajnji američki cilj ostaje razoružavanje Hamasa, put se promijenio od jednostranog pritiska ka direktnom pregovaranju.
Istovremeno, Trump je izvršio pritisak na Izraelce da obustave napade na Gazu, što je potez koji naglašava sve veći jaz između prioriteta Washingtona i stava Netanyahuove vlade.
Ništa od ovoga ne znači da je Trumpova administracija odustala od svog cilja razoružavanja. Kushner i dalje insistira da obnova Gaze zavisi od toga da Hamas preda svoje oružje i da Washington očekuje da teritorija bude demilitarizirana.
Ali stvarni zaokret nalazi se negdje drugo: Washington je prihvatio da, čak i kako bi ostvario taj cilj, mora sjesti preko puta Hamasa za pregovarački sto i uzeti u obzir zahtjeve ove grupe u vlastitim proračunima.
Zato sastanak Kushnera i al-Hayye predstavlja jedan od najjasnijih znakova dosad da se odnos snaga u ratu u Gazi mijenja. Palestinski otpor prešao je put od „sigurnosnog problema“ koji su SAD nastojale eliminirati do pregovaračkog partnera.
A možda je najznačajniji zaključak za regiju sljedeći: kako bi sprovela vlastitu viziju Gaze, Trumpova administracija je na kraju bila prisiljena razgovarati upravo sa snagom koju je nekada obećavala izbrisati iz jednačine.
Lopta je sada u izraelskom dvorištu
Wissam Afifeh, politički analitičar i pisac za novinsku agenciju Shahab, sažeo je sastanak u jednoj, oštroj rečenici: „Hamas je rekao Kushneru: Mi smo se složili. Sada je na vama da se pozabavite Netanyahuom.“
Prema Afifehu, delegacija Hamasa ušla je u prostoriju s čvrstim stavom: nema ponovnog otvaranja rasprave o planu od 15 tačaka koji je predložio koordinator UN-a za mir Nickolay Mladenov. Taj okvir se mjesecima usaglašavao, a Hamas ga je već potpisao. Vrijeme za pregovore, insistirali su, bilo je završeno. Sada nije bilo potrebno vraćanje unazad, već prisiljavanje izraelskog režima da ispuni ono na šta se obavezao.
Delegacija je također podsjetila Kushnera na ranije obećanje Washingtona: ako Hamas pristane, SAD će osigurati pristanak Izraela. Tokom cijelog sastanka, Afifeh je rekao, tim Hamasa pridržavao se principa „uzajamnih koraka“, bez jednostranih poteza, pri čemu je svaka palestinska akcija morala biti istovremeno praćena izraelskom akcijom.
Netanyahu, prepreka Trumpovoj inicijativi
Dublja ironija za Trumpovu administraciju jeste sljedeća: kako bi spasio vlastiti plan, Washington je bio prisiljen pregovarati s Hamasom.
Nakon sastanka s ovom militantnom grupom, Kushner je odmah otišao u Tel Aviv kako bi pokušao pridobiti Netanyahua za američku mapu puta. Ali tri sata razgovora između dvije strane završila su bez napretka.
U suštini, Trumpova administracija sada se našla stiješnjena između palestinskog otpora s jedne strane i Netanyahuove nepopustljivosti s druge, dok se njen vlastiti plan za Gazu našao uhvaćen između njih.
To je daleko od slike koju je Trump projicirao na početku: slike predsjednika koji bi jednostavno mogao nametnuti novi poredak Gazi.
PIS Journal
Your Comment